Dana 18. rujna, američka središnja banka objavila je značajno smanjenje kamatne stope od 50 baznih bodova, čime je službeno započela nova runda monetarnog popuštanja i okončano dvogodišnje pooštravanje. Ovaj potez naglašava napore Fed-a da odgovori na znatne izazove koje donosi sporiji gospodarski rast SAD-a.
Budući da dolazi iz najveće ekonomije na svijetu, sve promjene monetarne politike SAD-a neizbježno imaju dalekosežne učinke na globalna financijska tržišta, trgovinu, tokove kapitala i druge sektore. Fed rijetko provodi smanjenje od 50 baznih bodova u jednom potezu, osim ako ne uoči značajne rizike.
Primjetno smanjenje ovaj put je pokrenulo široke rasprave i zabrinutost oko globalnih gospodarskih izgleda, posebno utjecaja smanjenja stope na monetarnu politiku i kretanje kapitala drugih zemalja. U ovom složenom kontekstu, način na koji globalna gospodarstva - posebice Kina - reagiraju na učinke prelijevanja postalo je središnja točka u trenutnim raspravama o gospodarskoj politici.
Odluka Fed-a predstavlja širi pomak prema smanjenju stopa drugih velikih gospodarstava (s izuzetkom Japana), potičući globalno sinkronizirani trend monetarnog popuštanja. S jedne strane, to odražava zajedničku zabrinutost zbog sporijeg globalnog rasta, pri čemu središnje banke smanjuju kamatne stope kako bi potaknule gospodarsku aktivnost i potaknule potrošnju i ulaganja.
Globalno popuštanje može imati i pozitivne i negativne učinke na svjetsko gospodarstvo. Niže kamatne stope pomažu ublažiti pritiske usporavanja gospodarstva, smanjuju troškove zaduživanja poduzeća i potiču ulaganja i potrošnju, osobito u sektorima kao što su nekretnine i proizvodnja, koji su bili ograničeni visokim kamatnim stopama. Međutim, dugoročno bi takve politike mogle povećati razine duga i povećati rizik od financijske krize. Nadalje, globalno koordinirano smanjenje stope moglo bi dovesti do konkurentne devalvacije valute, pri čemu bi deprecijacija američkog dolara potaknula druge zemlje da slijede taj primjer, pogoršavajući volatilnost tečaja.
Što se tiče Kine, smanjenje stope Feda moglo bi izvršiti pritisak na aprecijaciju juana, što bi moglo negativno utjecati na kineski izvozni sektor. Taj je izazov složen sporijim globalnim gospodarskim oporavkom, koji stavlja dodatni operativni pritisak na kineske izvoznike. Stoga će održavanje stabilnosti tečaja juana uz očuvanje izvozne konkurentnosti biti ključna zadaća za Kinu dok se nosi s posljedicama poteza Fed-a.
Fedovo smanjenje stope također će vjerojatno utjecati na tokove kapitala i izazvati fluktuacije na kineskim financijskim tržištima. Niže stope u SAD-u mogle bi privući priljev međunarodnog kapitala u Kinu, posebice na njezina tržišta dionicama i nekretninama. Kratkoročno gledano, ti bi priljevi mogli povećati cijene imovine i potaknuti rast tržišta. Međutim, povijesni presedan pokazuje da tokovi kapitala mogu biti vrlo promjenjivi. Promijene li se vanjski tržišni uvjeti, kapital bi mogao brzo nestati, što bi izazvalo oštre tržišne fluktuacije. Stoga Kina mora pomno pratiti dinamiku toka kapitala, zaštititi se od potencijalnih tržišnih rizika i spriječiti financijsku nestabilnost koja proizlazi iz špekulativnih kretanja kapitala.
Istodobno, smanjenje stope Feda moglo bi izvršiti pritisak na kineske devizne rezerve i međunarodnu trgovinu. Slabiji američki dolar povećava volatilnost kineske imovine denominirane u dolarima, postavljajući izazove za upravljanje njezinim deviznim rezervama. Osim toga, deprecijacija dolara mogla bi narušiti izvoznu konkurentnost Kine, osobito u kontekstu slabe globalne potražnje. Aprecijacija juana dodatno bi smanjila profitne marže kineskih izvoznika. Kao rezultat toga, Kina će morati usvojiti fleksibilnije monetarne politike i strategije upravljanja devizama kako bi osigurala stabilnost na deviznom tržištu usred promjenjivih globalnih gospodarskih uvjeta.
Suočena s pritiscima volatilnosti tečaja koji proizlaze iz deprecijacije dolara, Kina bi trebala težiti održavanju stabilnosti unutar međunarodnog monetarnog sustava, izbjegavajući pretjeranu aprecijaciju juana koja bi mogla potkopati izvoznu konkurentnost.
Štoviše, kao odgovor na potencijalne ekonomske i financijske tržišne fluktuacije koje je pokrenuo Fed, Kina mora dodatno ojačati upravljanje rizicima na svojim financijskim tržištima i povećati adekvatnost kapitala kako bi ublažila rizike koje predstavljaju međunarodni tokovi kapitala.
Suočena s neizvjesnim globalnim kretanjem kapitala, Kina bi trebala optimizirati svoju strukturu imovine povećanjem udjela visokokvalitetne imovine i smanjenjem izloženosti visokorizičnoj, čime bi ojačala stabilnost svog financijskog sustava. Istodobno, Kina bi trebala nastaviti poticati internacionalizaciju juana, proširiti raznolika tržišta kapitala i financijsku suradnju te ojačati svoj glas i konkurentnost u globalnom financijskom upravljanju.
Kina bi također trebala postojano promicati financijske inovacije i transformaciju poslovanja kako bi povećala profitabilnost i otpornost svog financijskog sektora. Usred globalnog trenda sinkroniziranog monetarnog popuštanja, tradicionalni modeli prihoda temeljeni na kamatnoj marži bit će pod pritiskom. Stoga bi kineske financijske institucije trebale aktivno istraživati nove izvore prihoda — kao što su upravljanje imovinom i fintech, diverzifikacija poslovanja i inovacije usluga — kako bi ojačale ukupnu konkurentnost.
U skladu s nacionalnim strategijama, kineske financijske institucije trebale bi se aktivno uključiti u Pekinški akcijski plan Foruma o kinesko-afričkoj suradnji (2025.-27.) i sudjelovati u financijskoj suradnji u okviru Inicijative Pojas i put. To uključuje jačanje istraživanja međunarodnog i regionalnog razvoja, produbljivanje suradnje s međunarodnim financijskim institucijama i lokalnim financijskim subjektima u relevantnim zemljama i osiguravanje većeg pristupa lokalnim tržišnim informacijama i podršku za razborito i postojano širenje međunarodnih financijskih operacija. Aktivno sudjelovanje u globalnom financijskom upravljanju i postavljanju pravila također će povećati sposobnost kineskih financijskih institucija da se natječu na međunarodnoj razini.
Nedavno smanjenje kamatnih stopa od strane FED-a najavljuje novu fazu globalnog monetarnog popuštanja, predstavljajući i prilike i izazove za globalno gospodarstvo. Kao drugo najveće svjetsko gospodarstvo, Kina mora usvojiti proaktivne i fleksibilne strategije odgovora kako bi osigurala stabilnost i održivi razvoj u ovom složenom globalnom okruženju. Jačanjem upravljanja rizikom, optimiziranjem monetarne politike, promicanjem financijskih inovacija i produbljivanjem međunarodne suradnje, Kina može pronaći veću sigurnost usred slapa globalnih gospodarskih neizvjesnosti, osiguravajući robusno funkcioniranje svog gospodarstva i financijskog sustava.
Vrijeme objave: 8. listopada 2024